Veza između mentalnog zdravlja i disanja je dublja nego što se na prvi pogled čini. Kada smo tjeskobni ili pod stresom, disanje postaje plitko i ubrzano, što dodatno pogoršava osjećaj napetosti. Joga uči kako prepoznati taj obrazac i promijeniti ga kroz svjesnu praksu disanja.
Meditacija u pokretu, koja kombinira lagane joga asane s usmjerenim disanjem, pomaže u smanjenju razine kortizola – hormona stresa. Disanje postaje dublje i ritmičnije, čime se aktivira parasimpatički živčani sustav zadužen za regeneraciju i opuštanje.
Studije su pokazale da redovita joga praksa može poboljšati simptome kod osoba koje pate od depresije, anksioznosti ili napadaja panike, ponajviše zahvaljujući kontroli daha i smanjenju fizičke napetosti.
Vježbe poput „3-dijelnog disanja“ (abdomen – prsa – ključna kost) pomažu u povećanju svjesnosti o vlastitom tijelu i emocijama. Kada osoba osvijesti svoj dah, lakše se suočava sa stresnim situacijama i reagira s više smirenosti i jasnoće.
Na taj način joga ne samo da poboljšava dišnu funkciju, već doprinosi i emocionalnoj ravnoteži, što u konačnici jača i imunitet te otpornost organizma.